EU fondovi - način kako financirati razvojne projekte Interactive, EU fondovi, marketing, prodaja, konzalting, consulting, Zagreb

Ministarstvo zdravlja objavilo je Nacionalni plan razvoja kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u Republici Hrvatskoj 2014.-2016., odnosno Masterplan bolnica, kojim se predviđa funkcionalno spajanje bolnica kako bi se stvorila nova mreža bolnica i omogućilo racionalnije upravljanje bolničkim troškovima.

 

Masterplan je ključni operativni dokument za razvoj bolnica i jedan od strateških Vladinih dokumenata čije je donošenje nužno kako bi se uklonili nedostaci u funkcioniranju bolničkog sustava koji su se godinama gomilali zbog neplanskog širenja bolničke mreže i neplanskog uvođenja bolničkih usluga, pojašnjava Ministarstvo zdravlja.

 

Izradili su ga za francuski konzultanti Conseil Sante, a trebao bi omogućiti ukupne uštede u roku tri godine od 400 milijuna kuna. Masterplanom se nastoji osigurati racionalizaciju akutnih ležećih kapaciteta, snažan razvoj dnevnih bolnica, povećanje kapaciteta za produljeno liječenje i palijativnu skrb, te formiranje regionalne i nacionalne mreže bolničke skrbi.

 

On obuhvaća 31 bolničku ustanovu - kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice kojima je osnivač država i one kojima su osnivači jedinice lokalne i regionalne samouprave. Nisu obuhvaćene specijalne bolnice i lječilišta te Klinika za psihijatriju Vrapče. Masterplanom se ne predviđa ukidanje bolnica već funkcionalno spajanje bolnica uz postupno uvođenje promjena u razdoblju od 2014. do 2016. godine.

 

Danas u bolnicama koje su obuhvaćene Masterplanom ima 15.507 akutnih postelja, 2.421 postelja/stolaca u dnevnim bolnicama i 828 postelja za kronično, produženo, dugotrajno liječenje i palijativnu skrb. Do 2016. godine, hrvatske bolnice trebale bi imati ukupno 10.510 akutnih postelja, 3.409 postelja i stolica u dnevnoj bolnici te 2.372 postelja za kronično, produženo i dugotrajno liječenje i palijativnu skrb.

 

Masterplan se temelji se na četiri regije zdravstvenog planiranja, koje su operativne i nemaju formalno-pravno značenje.

Sjeverna i središnja regija uključuje Grad Zagreb i Bjelovarsko-bilogorsku, Karlovačku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Sisačko-moslavačku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju. Istočna regija uključuje Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju. Južna regija uključuje Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju. Zapadna regija uključuje Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko-goransku županiju.

 

Od 31 bolnice predviđena je funkcionalna integracija njih 21, dok se 10 bolnica neće funkcionalno povezivati. Funkcionalne integracije bolnica predviđene su većinom na razini regija, osim u dva slučaja u kojima se funkcionalno integriraju bolnice iz dviju različitih regija. Najmanje se integriraju dvije, a najviše četiri bolnice.

 

Masterplan je usklađen s gravitirajućim područjima kliničkih bolničkih centara - 2 KBC-a u Središnjoj i sjevernoj regiji (u Zagrebu), 1 KBC u Istočnoj regiji (u Osijeku), 1 KBC u Južnoj regiji (u Splitu) i 1 KBC u Zapadnoj regiji (u Rijeci).

 

Cilj je osigurati bolju dostupnost bolničke zdravstvene zaštite, odnosno hrvatskim pacijentima stvoriti modernu bolnicu 21. stoljeća. To je bolnica pod jednim krovom - s dnevnom bolnicom, većim kapacitetima za produženo i dugotrajno liječenje kroničnih bolesnika i većim brojem postelja za palijativnu skrb, ističe Ministarstvo zdravlja. Nacrt Masterplana bolnica možete proučiti OVDJE.